U povodu Dana neovisnosti Republike Hrvatske 8. listopada, osobita nam je čast i zadovoljstvo pozvati Vas na dvodnevnu manifestaciju

KOLIJEVKA KRALJEVSTVA

Solin, 7. i 8. listopada 2017.

 


Galerija Zvonimir Solin, subota, 7. listopada u 18 sati - predavanja

Ante Jurčević, viši kustos, MHAS - Starohrvatski vladarski lokaliteti na području Knina i Solina (stodvadeset godina nakon otkrića);

Zahvaljujući radu Hrvatskog starinarskog društva u Kninu (djeluje od godine 1885.) i Društva za istraživanje domaće povijesti - »Bihać« koje je djelovalo u okolici Splita (od godine 1894.) otkriven je veliki broj arheoloških lokaliteta iz ranosrednjovjekovne Hrvatske povijesti. Posebnu pozornost šire javnosti privukli su lokaliteti na kojima su pronađeni epigrafički spomenici s imenima hrvatskih vladara poput Trpimira na Rižinicama kod Solina, kraljice Jelene na Gospinom otoku, Muncimira u Uzdolju kod Knina, Svetoslava i Držislava na Kapitulu kod Knina ili Branimira u Šopotu kod Benkovca. Međutim gotovo svi navedeni lokaliteti, unatoč natpisima (DUX CROATORU(m), Šopot ili DUX HROATOR(um), Kapitul), zapušteni su i neistraženi do kraja. S obzirom da je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika pravni nasljednik i Hrvatskog starinarskog društva i Društva »Bihać« te da se navedeni spomenici većim dijelom nalaze u ovome muzeju svakako je potrebno upozoriti širu javnost na ovaj problem.

 

foto: Z.ALAJBEG

Ljubomir Gudelj, viši kustos, MHAS - Rižinice, aktualna arheološka istraživanja i radovi;

Iznimno vrijedni arheološki lokalitet Rižinice smješten uz potok Sv. Ilija u Rupotini, privukao je pozornost hrvatske kulturne javnosti još godine 1891. kada je na tome mjestu u kamenoj gomili pronađen natpis koji spominje kneza Trpimira, Pro duce Trepim… Od godine 1990. brigu o Rižinicama preuzeo je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, poticatelj i posrednik otkupa više privatnih posjeda okupljenih u parcelu koja zauzima 8500 metara četvornih. Tako je stvorena osnova za nesmetan nastavak istraživanja i buduću prezentaciju arhitektonskih ostataka na otvorenom. Početkom godine 2016. lokalitet je ponovno dospio u središte zanimanja stručne i šire javnosti najavom prolaska magistralnoga plinovoda kroz prometnicu koja presijeca njegov gornji dio, dok je u mjesecu svibnju »privremena« instalacija plinovoda na lokalitetu i obavljena. Usporedo s prolaskom plinovoda na lokalitetu su zahvaljujući angažmanu i suradnji građana i lokalne vlasti te nadležnih institucija intenzivirani i radovi na uređenju lokaliteta i njegova okoliša uz popratne arheološko-konzervatorske radove, a sve s ciljem da ovaj jedinstveni arheološki lokalitet postane reprezentativni primjer arheološkog parka ne samo grada Solina nego i čitave države.

Josip Matijević, mag. ing. arh., Predsjednik kluba arhitekatâ DPSB-a - Rižinice, prijedlog uređenja arheološkoga lokaliteta;

Svjesni povijesne važnosti lokaliteta kao jednoga od ishodišnih mjesta naše povijesti, kulture i identiteta, a ponukani stanjem u kojem se nalazi, opasnostima koje mu prijete, prosvjedima nezadovoljnih mještana i parcijalnim te nedovoljno uspješnim prijedlozima »spašavanja« istoga, arhitektonski klub Društva prijatelja solinske baštine donosi (idejni) prijedlog cjelovitog urbanističkog rješenja. Njime bi se ne samo sačuvao lokalitet već i dostojanstveno prezentirao, omogućavajući normalno funkcioniranje života i korištenje dosega suvremene civilizacije kroz realizaciju predviđenih infrastrukturnih projekata značajnih za znatno širi prostor od promatranoga. Ovim se Rješenjem sagledava cjelovita situacija lokaliteta - od kolnoga i pješačkoga prometa, komunalne infrastrukture do sanacije i adekvatne prezentacije baštine s prikladnim uređenjem terena. Rješenje se sastoji od sedam etapa što omogućuje potpunu fleksibilnost u financiranju i izvođenju, a koje se koordinacijom nadležnih ministarstava, županije, grada i cestovnih službi mogu, trebaju i, nadamo se, hoće osigurati u realnome vremenu.

foto: Z.ALAJBEG

Crkva Gospe od Otoka, nedjelja 8. listopada u 19 sati - koncert

Liturgijski spomen-čin odrješenja za kraljicu Jelenu:

Mjesto ukopa pokojnika, njegov grob s natpisom sveti je znak na kojemu se vidi trag jednoga vremena, (ne)vjere preminulih kao i onih koji su ih pokopali. Molitvom i počastima koje iskazujemo pokojnicima, kraljici Jeleni i drugim hrvatskim kraljevima ispovijedamo da nisu nestali zauvijek nego su samo promijenili način života. Nisu više u prostoru i vremenu kao mi nego u vječnosti. Činom odlaska na mjesto njihova ukopa, paljenjem svijeća i molitvom za njihove duše otimamo ih zaboravu i zahvaljujemo za dobro koje su za života učinili. Molitvom za kraljeve potvrđujemo vlastitu povezanost s njima, našim pretcima imajući pritom na umu riječi Tome Arhiđakona koji pišući o crkvama na Gospinu Otoku i molitvi za kraljeve kaže: »Ove je naime crkve sagradila i obdarila neka kraljica Jelena i darovala ih splitskoj stolnici, da ih zauvijek uživa. One su zbog časti kraljevskih grobova bile predane nekojim redovnicima, koji su tu bez prestanka vršili službu. Tu je naime pokopan uzvišeni junak Krešimir kralj, u predvorju naime Svetoga Stjepana s mnogim drugim kraljevima i kraljicama«.

Koncert Virgini Matri, glagoljana otajstva riči Božje.

Nastupaju: Ida BilićJelena ČilašBranka Pleština Stanić i Mirko Jankov te oktet Delmati.

 


Simbolika 8. listopada u hrvatskomu narodu

Rijetko koji nadnevak u čitavoj hrvatskoj povijesti odiše bogatstvom simbolike kao 8. listopada. Uklesan je u nadgrobni natpis kraljice Jelene, nadnevak je krunidbe kralja Dmitra Zvonimira, a u novijoj povijesti Dan neovisnosti Republike Hrvatske. U organizaciji Javne ustanove u kulturi Zvonimir Solin, novoosnovanoga Društva prijatelja solinske baštine i Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, a s ciljem podizanja svijesti o važnosti događaja vezanih uz ovaj dan predavanje i prezentacija o starohrvatskim vladarskim lokalitetima na području Solina i Knina usmjereno je na nova otkrića i loše stanje lokaliteta kao i na prijedloge njihova uređenja. Liturgijski spomen-čin odrješenja za kraljicu Jelenu i koncert marijanskih i glagoljaških napjeva pak iskaz su poštovanja prema Kraljici Hrvata.

Kolačići nam pomažu da Vam bolje pružamo naše usluge. Korištenjem ove stranice dajete nam dopuštenje da ih i dalje koristimo
Više informacija U redu Odbijam